Ruralni razvoj

Prioriteti i moguće aktivnosti prilagođene IPA programu.
Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance), za razdoblje 2007 – 2013. uspostavljen je Uredbom Vijeća EU. Osnovni ciljevi programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda. Područje Ruralnog razvoja odnosi se na nastavak programa SAPARD, IPA program podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te za ruralni razvoj. Ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova koji su na raspolaganju nakon pristupanja Europskoj uniji. Prioritetne mjere odnose se na poboljšanje kvalitete u ruralnim područjima kao i poticanje diverzifikacije ruralne ekonomije.

Pomoć u okviru IPA programa doprinijeti će postizanju poboljšanja kvalitete života korisnika ruralnih područja putem:

Lokalni ekonomski razvoj mogućnosti

• poboljšane konkurentnosti ruralnih područja
• poboljšane kvalitete života ruralne populacije
• povećanog prihoda ruralne populacije putem razvoja i diverzifikacije aktivnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
• stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja putem razvoja i diverzifikacije aktivnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

IPA program provodi slijedeće mjere:
• Poboljšanja i razvoja ruralne infrastrukture
• Diverzifikacije i razvoja ruralnih gospodarskih aktivnosti

Navedeni prioriteti namijenjeni su poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima koji se odnose prije svega na promicanje mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Temeljni ciljevi su izgradnja kapaciteta, razvoj vještina kao i strategija lokalne prakse, u cilju osiguranja atraktivnosti ruralnog područja za buduće generacije. Ciljevi projekta su u potpunosti sukladni IPA programu. U užem smislu, ciljevi projekta kao i područja intervencije uključuju:

• regionalnu suradnju - učinkovit razvoj zajednice kroz čimbenike koji utječu na postavljane pretpostavke.
• integracija različitih organizacijskih oblika prikazanih kroz prednosti i nedostatke.
• razvoj strategija, programa, izrada metodologije (participativnog planiranja, uključivanje različitih sudionika za izradu hodograma i slično).
• primjenjivost sadržaja navedenih programa na razvoj nacionalne ekonomije.
• prezentirati ciljeve projekta kroz "dobru ili lošu" praksu.

Mogućnosti lokalnog ekonomskog razvoja kroz projekt ogledaju se u dva ruralno-regionalna područja, odnosno u transferu znanja mađarskog iskustva kao i primjenjivosti novih znanja i vještina hrvatskog ruralno-regionalnog prostora.

Transfer znanja omogućiti će povećanje investicija, inženjeringa, tehnološkog razvoja, iskustva, poduzetničke aktivnosti, konkurentnosti i inovacija na kojima se temelji uspješnije upravljanje lokalnim resursima kao i promicanje razvoja poduzetništva (zbirka tartufa, prirodni voćni sokovi, izravna prodaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i slično).

Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti u projektu ogleda se kroz razvoj turističke aktivnosti u okviru dopunskih aktivnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koje se odnose na usluge smještaja, hrane i pića kao i dodatne aktivnosti na gospodarstvu ovisno o obliku turističke ponude (agro-turizam, eko-turizam, konjički turizam, lovni turizam i slično) koja mogu biti prezentirana kroz "primjer dobre prakse".

Projektom će se dakle identificirati i analizirati specifičnosti ruralno-regionalnih cjelina te će se kroz transfer znanja primijeniti prihvatljive aktivnosti za određene ciljne skupine, prema različitim kriterijima kao znanstveno-stručnim metodama.

Dr. István Finta
znanstveni suradnik

Centar za Regionalnog Studie Podunavsko Znanstveni Institut u Pečuhu