Treća uloga sveučilišta

Uloga sveučilišta u društvu značajno je evoluirala promijenila tijekom posljednjih dvadeset godina. Dok je nekad ta uloga bila prvenstveno usmjerena na edukaciju i istraživanje, sveučilišta sve više preuzimaju i "treću ulogu" u u regionalnom ekonomskom razvoju; ta uloga može se opisati i kao "služenje zajednici", "proaktivno djelovanje u zajednici" ili "akademsko poduzetništvo" "(OECD 1999). Znanje i inovativnost postaju sve važniji izvor nacionalne gospodarske diferencijacije i inovacijskih procesa koji zahtijevaju suradnju između sudionika u akademskoj i gospodarskoj zajednici. Također, društvo u cjelini preko ministarstava i lokalne uprave sve više inzistira na društvenoj odgovornosti sveučilišta, tj, usklađivanju funkcija akademske zajednice s regionalnim potrebama (Chatterton i Godarda 2000).

Iz regionalne perspektive, na sveučilišta se sve više gleda kao na ekonomski resurs pogotovo jer, za razliku od poduzeća, sveučilišta su stabilne institucije i stoga pouzdane za razvoj regionalnih politika (vidi Srinivas i Viljamaa 2008). Sveučilišta su "sustavi uspostavljenih društvenih pravila koji formuliraju socijalne interakcije"(Hodgson, 2006, str 2).

Treća uloga sveučilišta u društvu podrazumijeva njegovu transformaciju dijelom u ekonomsku instituciju koja provodi specifične zadatke kao što su snažniji transfer tehnologije u gospodarstvo, veći broj patenata, značajnije zapošljavanje i komercijalizaciju rezultata znanstveno-istraživačkih projekata. Sve je važniji regionalni fokus obrazovnih i istraživačkih aktivnosti na sveučilištu koje zauzima važno mjesto u razvoju lokalne zajednice.

Postavlja se pitanje kako sveučilište može preuzeti tu ulogu jednog od pokretača gospodarskog i regionalnog razvoja. Iskustva drugih pokazuju da se ovakav razvoj odvija vrlo sporo i nikada sam od sebe te su potrebne značajne institucionalne promjene. Kreiranje i provođenje mjera poticanja treće uloge sveučilišta dosada je bilo nezamjetno. Ne postoji jedinstveni recept za takav razvoj sveučilišta, taj razvoj ovisi o gospodarskoj i političkoj povijesti i nasljeđu regije. Analiza uvjet, situacije i planovi razvoja sveučilišta u pograničnoj regiji Hrvatske i Mađarske cilj su koji ćemo nastojati ostvariti tijekom ovog projekta.